Izložba "Skice za monografiju grada"

U petak, 22. juna 2012, sa početkom u 19,00 sati, u prisustvu brojne tešanjske publike, otvorena je u Eminagića konaku 46. po redu izložba samostalnog likovnog umjetnika Ahmeta Hundura, pod naslovom „Skice za monografiju grada“. U nizu povijesnih i mističnih tema ( „Strah“, „Tragovi“, „Vječnost“, „Zapis“, „Kudret voda“ i dr.) kojima se autor bavi, na red je došao ciklus tešanjskih ličnosti.   

„...Večerašnja izložba portreta, za lokalnu javnost poznatih i manje poznatih Tešnjaka, mogla bi se slobodno imenovati i „Big hajri hak“ ili „Na pravdi boga“, kako je rekao i sam autor... Ono što bi za Tešnjake i raju u kafani bila tek fina dosjetka i geg, za to isto, u ona teška vremena, gubila se glava. Rahmetli Aljo Kahvić, u Drugom ratu, kada je bila raspisana potjernica za živim ili mrtvim vođom KPJ, Titom, uz nagradu od 100 000 rajhsmaraka u zlatu, navodno je strgnuo potjernicu u Donjoj čaršiji i kazao odoh u Crni vrh uhvatiti Tita. Kako je u svako vrijeme bilo i biće žbirova, to je po oslobođenju Tešnja neko prišapnuo vlastima i Aljo je potom uhapšen, te bestraga odveden. Slične priče vezane su za mnoštvo likova koje je Ahmet predstavio na ovoj izložbi...“ (riječ promotora J. Mandžukića).

„Novi živopisni ciklus Ahmeta Hundura, još jednom je pokazao neobično bogato polje inspiracije. Okrećući se od motivike prethodnih ciklusa, autor se sada obratio svojim perom promatraču kroz dva sasvim drugačija izvora-bivstvovanje obična čovjeka i s tim u vezi njegovu sudbinu. Ni sada nije zanemaren onaj stalni narativni aspekt. Pripovjedanje ovog ciklusa okarakterisano je jakim realizmom i instinktivnim neutralizmom, kao mostovima ka običnu promatraču. Taj most, popločan životnim prečama vodi neupitno na drugu stranu, stranu gdje obitava sjećanje.
Ahmet Hundur je uspio dočarati brojna zaboravljena i izbledjela lica, koja na trenutak djeluju stvarna i prisutna. Temelji ovog ciklusa imaju duboku poruku, onu o tome kako je sve prolazno, ali i kako sve treba  pamtiti i ostaviti trag.
Mnogi će se pri susretu sa ovim slikama dobrano obračunati sa memorijom, te izvojevati pobjedu kroz brojne anegdote, koje su u amanet ostavila ta, sada već antikna lica. Međutim, sam autor pozabavio se i malo dubljom tematikom. Ista je vezana za neispričane sjetne priče, postratnog režima druge polovine XX stoljeća. Tragom nestali, oduzeti iz domova, sada su u zoru novog stoljeća oživjeli duhovi i poveli kist umjetnika, koji će poniknuti na sjećanje.Ono što je uveliko primjetno, kada se upustimo u dočarani svijet ovih slika, jeste činjenica koliko daleko nas može odvesti umjetnikova zamisao. Stoga, ovaj ciklus, bez obzira na realističnost svog okvira, pruža besplatan odmor u zemlji sjećanja, gdje promatrač ima slobodu da ne bude sputan prikazom pred njim.
Karakterističnost ovog ciklusa, osim osebujne naracije, ogleda se i u preciznom, namjernom zanemarivanju detalja i kolorita na slikama u samoj tehnici autora.
Međutim, istančana preciznost i oštra vizija umjetnikova uma, pronašle su, skoro pa savršenu, profinjenu formulu, koja bira mjesto i prostor mogućeg kolorita i detalja. Tako se nedostatak istih i ne može smatrati nedostatkom. Rješenje, koje sa sobom donosi ta formula, oslobađa jednu energičnu rizonu prošlosti."
Sabina Sivić, prof.hist.