"Izdanja i djelovanja Centra za balkanološka ispitivanja 1963-2013."

U povodu pedesete godišnjice osnutka i djelovanja, Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH, priredio je 27. 9. 2013. godine u Eminagića konaku izložbu “Izdanja i djelovanja Centra za balkanološka ispitivanja 1963-2013.“ Nakon uvodnog pozdrava Jasmina Mandžukića, direktora Muzeja Tešanj, o radu ove ugledne Institucije govorio je njen direktor, akademik Dževad Juzbašić. Izložbu je predstavila autorica Melisa Forić, stručna saradnica za historiju i arheologiju.
Izložba prati pedesetogodišnju naučno-istraživačku i izdavačku djelatnost Centra, u kojem je strateški osmišljen i realiziran veliki broj terenskih istraživanja, naučnih skupova i savjetovanja, koji se svrstavaju u sam vrh evropskih i svjetskih naučnih foruma. Rezultati naučnih konferencija i istraživanja redovno se objavljuju u godišnjem časopisu i u edicijama ANUBiH - Djela i Posebna izdanja. U dosad objavljenim 41. svesku časopisa, 14 knjiga Posebnih izdanja i 10 knjiga Djela dat je neprocjenjiv doprinos razvoju i afirmaciji nauke Bosne i Hercegovine. Jedno od najznačajnijih rezultata rada članova i saradnika Centra je monumentalno djelo Praistorija jugoslavenskih zemalja čijih pet tomova publiciranih u periodu između 1979. i 1987. godine, pruža cjelovit pregled kulturnog razvoja centralnog i zapadnog Balkana u vremenu od paleolita do željeznog doba. Ta jedinstvena edicija i danas predstavlja uzor naučne publicistike iz oblasti historijskih nauka.
Prezentacija izložbe je koncipirana u vidu šest panoa na kojima je dat osvrt na osnovne programske aktivnosti Centra, naučno-istraživačke projekte, kao i članove i saradnike Centra koji su činili i dalje čine okosnicu njegovog rada. Na tri izložbena mobilijara – stola prezentirani su neki od eksponata arheološkog materijala, terenske i naučne dokumentacije sa arheoloških, etnoloških i antropoloških istraživanja koje je Centar tokom niza godina sistematski provodio. Osim ovih izložena su i neka od najznačajnijih izdanja Centra za balkanološka ispitivanja koja i danas predstavljaju osnovnu literaturu za studente koji se bave istraživanjem prošlosti i kulture Balkana. Dakako, tu se nalaze i tri najnovija izdanja Centra, monografije  akademika Alojza Benca, Religijske predstave prastanovnika južnoslovenskih zemalja i dr. Veljka Paškvalina Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, kao i časopisa Godišnjak/Jahrbuch br. 41/2012.
Izložba je uljepšana sa tri akvarela arheološkog materijala iz prahistorije južnoslovenskih zemalja autora Seada Čerkeza, dugogodišnjeg  ilustratora u ANUBIH i člana ULUBiH-a.
 U okviru programa obilježavanja ovog vrijednog jubileja centralni događaj bit će  Međunarodna naučna konferencija „Balkanologija danas,“ čije je održavanje planirano za 24. i 25. 10. 2013. godine u Sarajevu. Nakon Tešnja, Centar planira postaviti izložbu na Filozofskim fakultetima Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Banja Luci i Sveučilišta u Mostaru.
Ovo je godina u kojoj brojne kulturne institucije, na prigodan način, obilježavaju izuzetno značajne obljetnice u povijesti Bosne i Hercegovine; 550-tu godišnjicu od gubitka samostalnosti srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva i 70-tu godišnjicu obnove državnosti naše zemlje. Između njih, postavljena je ova Izložba Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH, kao živi dokaz da institucije ove države, uprkos surovoj stvarnosti, ne samo postoje nego i djeluju. A da je svakodnevnica sumorna najbolji dokaz je Zemaljski muzej BiH, koji ovih dana slavi: prvu godišnjicu svoga zatvaranja. Osnovan u doba Austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini, zamišljen da bude najveća balkanska muzejska ustanova, najveći naučno-istraživački polet doživio je u „tamnici naroda,“ kako su u pežorativnom smislu određeni ideolozi nazivali Monarhiju. Opstajao je u vrijeme svjetskih sukoba i kriza i gle paradoksa, kada ova zemlja ima konačno svoju vlast, državne kulturne institucije nemaju riješen status, a kultura u globalu, nalazi se na prosjačkom štapu. Što zapisa jedan uvaženi muzeolog: kultura je zastava kojom se maše u diplomatiji.