Tvrđava Tešanj

 

Tešanjski Stari grad (gradina, tvrđava) nalazi se u urbanom dijelu današnjeg Tešnja. Udaljen je oko 20 km jugozapadno od Doboja, a smješten
je na brijegu ispod kojeg teče rijeka Tešanjka, desna pritoka rijeke Usore. Leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina Starog grada iznosi oko 5600 m², a obim 390 m. Dužina je 120 m, dok je najveća širina 80 m. Starim gradom od 2010. godine upravlja JU Muzej Tešanj, a na gradu se promoviše kulturno-historijsko nasljeđe tešanjskog kraja. Trenutno se unutar zidina Tvrđave nalazi 5 muzejskih postavki:  "Tešanj kroz stoljeća" i "Kovačka radnja" u Dizdarevoj kuli, Numizmatička i arheološka postavka te "Povelje i pečati srednjovjekovnih bosanskih vladara" u Kapetanovoj kuli.

Postavka "Tešanj kroz stoljeća" 

Numizmatička postavka

Arheološka postavka   

Postavka "Povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele"

Stari grad Tešanj je značajan spomenik bosanske i tešanjske srednjovjekovne i osmanske historije. U izvorima se prvi put spominje 23. marta 1461. godine, u pismu u kojem papa Pije II poziva hodačasnike da posjete franjevačku crkvu svetog Jurja, nudeći im za uzvrat oprost od grijeha. Prijepis papinog pisma sačuvan je, i danas se nalazi u Tajnom vatikanskom arhivu. Iste godine Tešanj se spominje i 18. septembra, u povelji čiji original danas nije sačuvan, a u kojoj posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević daruje Tešanj, kao krunsko dobro, svom stricu Radivoju.

Graditeljsku cjelinu Starog grada čine gornji i donji dio koji su se etapno izgradili. Arheološki nalazi pronađeni na prostoru gornjeg dijela Starog grada svjedoče da su tu prvo svoju utvrdu imali Iliri, nju su porušili Rimljani osvajanjem ovih krajeva za vrijeme Batonovog rata 6. do 9. godine nove ere. Rimljani su na mjestu ilirske gradine izgradili svoje utvrđenje koje je razrušeno dolaskom Slavena na prostor Balkana, krajem 6. i početkom 7. stoljeća. Tešanjski Stari grad je u kasnom srednjem vijeku bio u sastavu srednjovjekovne Bosne, i u posjedu srednjovjekovne usorske vlastelinske porodice Zlatonosovića. Njihov prijestoni grad je bio Srebrenik, a gospodarili su poriječjem Ukrine, Usore, donjeg toka Bosne i Drine do Zvornika, sa gradovima Tešanj, Doboj, Dobor i Srebrenik.

U kasnom srednjem vijeku, Stari grad je prvobitno bio dvor koji će prerasti u tvrđavu. Gornji dio Starog grada u medievalnom periodu činili su poligonalna kula, pravougaona kula, dvorište s drvenim zgradama za stanovanje i bunarom, dvanaesterougaona kula, sedmougaona kula i dvije kapije.

Osmanlije su u gornjem dijelu tvrđave sagradile i jednu tabiju za bateriju topova koja je tukla prilaz glavnom ulazu u grad i još jednu tabiju sa kazamatom. U donjem dijelu tešanjske tvrđave Osmanlije su prvo izgradile Dizdarevu kulu, nazvanu po dizdaru (čuvaru tvrđave). Kula se sastoji od prizemlja i dva sprata. Istočno od Dizdareve kule, Osmanlije su sagradile tabiju. S istočne i sjeveroistočne strane od tabije bio je veliki zaštitni zid dug 90 m. Zid se protezao sve do jedne manje tabije blizu glavne gradske kapije.
Na glavnom ulazu u predvorje grada nalazi se kapija. Do nje je sagrađen kameni bunker (danas služi kao toalet).

Danas je u prizemlju i na prvom spratu Dizdareve kule izložen arheološki materijal iskopan na tvrđavi 80-ih godina 20. stoljeća. Također, na drugom spratu Dizdareve kule je historijska postavka Muzeja Tešanj koja prikazuje razvoj Tešnja od prvog spomena imena grada u 15. stoljeću do kraja Prvog svjetskog rata. Najznačajniji predmet u postavci je zastava iz bitke na Mohaču 29. 8. 1526. godine, poklon JU Muzeju od porodice Šehagić iz Tešnja. Njihov predak, Feriz, bio je učesnik bitke ratujući na strani osmanskog sultana. Bitka na Mohaču je jedna od najvažnijih bitaka u historiji Osmanskog carstva, pa i cijele jugoistočne i srednje Evrope. U ovoj bici su ugarske snage, predvođene kraljem Ludovikom I pobjeđene od strane osmanske vojske, predvođene sultanom Sulejmanom I El Kanunijem (Zakonodavcem).

Na zastavi je izvezen natpis na arapskom jeziku koji glasi : U ime Allaha Milostivog Samilosnog. Ti obraduj vjernike, a uspjeh i skoru pobjedu daje Allah.“

 

Do kraja Drugog svjetskog rata na tvrđavi nisu vršene nikakve popravke. Tek 1949/50. godine podignut je krov na Krnjoj kuli, a od 1954. do
1990. godine etapno su vršene sanacije i zaštitni radovi. Prva arheološka iskopavanja izvršena su 80-ih godina 20. stoljeća. Od jula 2003. godine tešanjska tvrđava je zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Tvrđava danas prkosi svojom jačinom i plijeni svojom ljepotom dočekujući svakog posjetioca iskrenom dobrodošlicom i sadržajem. Stoga, ako se nađete u blizini ove bosanskohercegovačke i tešanjske ljepotice nemojte propustiti priliku da je posjetite i uživate u njenoj bogatoj historiji.
Ako dođete na tešanjsku tvrđavu možete vidjeti muzejske postavke, prelijepu panoramu Tešnja a na gornjem dijelu tvrđave omogućen je i sadržaj za djecu (ljuljačke, klackalice, klupe za odmor).